Iako se Hrvatska ubraja u sami vrh u EU po broju stanovnika koji žive u svojoj nekretnini, problem prenapučenosti je zabrinjavajući što znači da veliki broj nekretnina ne zadovoljava opće životne standarde. Čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima s nedovoljnim brojem prostorija za sve osobe u kućanstvu a sve slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove odgovarajuće veličine.

“Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom…

Osim APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade do 45 godina, drugih mjera skoro da i nema zadnjih godina u području stambene politike. Druge zemlje tu koriste razne instrumente poticaja poput porezne olakšice i oslobođenja kod kupnje prve nekretnine, posebnog poreznog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreznog tretmana s višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd.” navodi profesor socijalne politike Zdenko Babić.

Stranci masovno kupuju nekretnine što je jedan od čimbenika koji utječu na sve brži porast cijena nekretnina a mladima i građanima hrvatske nekretnine postaju sve manje dostupne. Veliki broj mladih napušta dosta kasno obiteljski dom upravo iz tog razloga. Babić kaže da nažalost teško se može očekivati neki napredak s obzirom na trenutačnu rastuću inflaciju, ekonomske tendencije,  očekivani rast kamatnih stopa i vjerojatni pad osobnih primanja.