Europska središnja banka odlučila se podizati kamatne stope kako bi zaustavila inflaciju. Uglavnom se vjeruje da je vrijeme jeftinog novca i tiskanja novca došlo kraju i da će se krenuti s normalizacijom monetarne politike koja znači podizanje referentnih kamata i da će se pritom raditi o blagom rastu, a ne o oštrim potezima i skokovima.

Ovaj poduhvat imati će naravno utjecaja i na hrvatske štediše. Već u sedmom mjesecu stiže prvo podizanje kamatnih stopa za 0,25% te u devetom  mjesecu još jedno podizanje za isti iznos ili čak nešto više.

Što mogu očekivati građani Hrvatske ovom mjerom?

Naravno svi oni koji imaju fiksne kamatne stope neće osjetiti nikakve promjene ali svi oni sa varijabilnim kamatnim stopama, poglavito vezano uz EURIBOR, mogu očekivati povećanje mjesečne rate, otprilike 18% svih kredita uz varijabilnu kamatnu stopu i oni bi ovisno o referentnom parametru mogli povećati se za pola ili jedan postotni bod, istaknuo je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

No očekuje se da bi rast kamatnih stopa u Hrvatskoj mogao biti manji nego kod drugih jer ulazimo u eurozonu.

Na pitanje koji je najgori scenarij, je li to da se s jedne strane ne bi uspjelo suzbiti inflaciju, a s druge strane bi gospodarstvo možda potonulo u recesiju,financijski analitičar Hrvoje Japunčić iznosi kako ECB i američka centralna banka ne podižu samo kamatnu stopu nego i su-zuju opću likvidnost, poglavito za financijske predstavnike.

No ove mjere mogle bi imati i bolji slijed događaja, odnosno kada pandemijska situacija ne bude više bila toliko izražena te situacija ukrajinsko- ruskog sukoba ode u smjeru primirja ili dogovora, moguće je da će inflatorni pritisci u svijetu, a posljedično i u Hrvatskoj, imati trendove znatnog snižavanja i time znatno poboljšati situaciju, rekao je Japunčić.